World Physiotherapy povodom 75. obljetnice odaje priznanje predsjednici Hrvatske komore fizioterapeuta za višedesetljetni doprinos razvoju fizioterapije.
Predsjednica Hrvatske komore fizioterapeuta Mirjana Grubišić uvrštena je među 75 istaknutih fizioterapeuta svijeta prema izboru međunarodne organizacije World Physiotherapy, koja ove godine obilježava 75. obljetnicu osnutka. Ovo vrlo prestižno priznanje za profesionalnu karijeru se dodjeljuje fizioterapeutima za značajan doprinos razvoju struke na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a naša predsjednica je uvrštena među dobitnike zbog dugogodišnjeg rada na profesionalnom, obrazovnom i znanstvenom razvoju fizioterapije u Hrvatskoj.
“Ovo priznanje doživljavam kao veliko osobno priznanje, ali i kao priznanje hrvatskoj fizioterapiji. Nastojala sam tijekom profesionalnog djelovanja osigurati fizioterapeutima veću autonomiju te mogućnosti sveučilišnog obrazovanja i znanstvenog razvoja.
Imala sam čast biti jedna od 75 odabranih osoba iz cijelog svijeta i osjećam ogroman ponos primivši ovo priznanje od najvišeg svjetskog tijela u području fizioterapije. Ova nagrada nije još kruna moje profesionalne karijere. Moramo još završiti podizanje razine obrazovanja i implementiranje Direktive “Zajednički kompetencijski okvir za fizioterapeute-CTF” u izmjene i dopune Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, rekla je na kraju Mirjana Grubišić”
Hrvatska komora fizioterapeuta zahvaljuje svojoj predsjednici na vizionarskom projektu koji je postavio trajne temelje za budućnost cijele fizioterapijske profesije u Hrvatskoj i čestita joj na ovom iznimnom priznanju koje je zaslužila.
Među najznačajnijim doprinosima Mirjane Grubišić ističu se:
Osnivanje **prve privatne prakse fizikalne terapije u Hrvatskoj 1990. godine**, čime je otvoren put samostalnom profesionalnom djelovanju fizioterapeuta.
Vodeća uloga u zagovaranju donošenja **Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti 2008. godine**, koji je postavio temelje profesionalne regulacije i osnivanja Hrvatske komore fizioterapeuta.
Predsjedanje Hrvatskom komorom fizioterapeuta od njezina osnivanja 2009. godine te iniciranje razvoja profesionalnih standarda i prvih kliničkih smjernica u fizioterapiji.
Iniciranje razvoja sveučilišnog diplomskog obrazovanja fizioterapeuta, čime su otvorene mogućnosti doktorskog obrazovanja, znanstvenog istraživanja i akademskog napredovanja.
Pokretanje aktivnosti kako bi se fizioterapeutima omogućilo stjecanje statusa ovlaštenih sudskih vještaka i Hrvatska danas ima prve ovlaštene sudske vještake fizioterapeute među kojima je i sama Grubišić.
Pokretanje aktivnosti za uspostavu Mreže za djelatnost fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao dijela Mreže javne zdravstvene službe, s ciljem stvaranja uvjeta da fizioterapeuti samostalnije ugovaraju usluge fizioterapije unutar sustava nacionalnog zdravstvenog osiguranja
Doprinos izmjenama zdravstvenog zakonodavstva, osobito Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. godine, kojim je dodatno ojačan položaj fizioterapije u zdravstvenom sustavu i proširene mogućnosti razvoja privatne fizioterapijske prakse.
**Pokretanje i zajedničko vođenje postupka koji je 2024. godine rezultirao formalnim priznanjem fizioterapije kao zasebne znanstvene grane u Republici Hrvatskoj.**
Profesionalna biografija
MIRJANA GRUBIŠIĆ, mag. physioth.
Mirjana Grubišić, rođena u Šibeniku 1963. godine, hrvatska je fizioterapeutkinja i dugogodišnja profesionalna liderica čiji je rad tijekom nekoliko desetljeća značajno pridonio razvoju, profesionalnoj autonomiji, zakonodavnom i institucionalnom priznanju te akademskom i znanstvenom napretku fizioterapije u Hrvatskoj.
Njezina profesionalna karijera obuhvaća kliničku praksu, profesionalno vodstvo, zdravstveno zakonodavstvo, razvoj standarda fizioterapijske prakse, visoko obrazovanje, znanost i međunarodnu suradnju. Dosljedna nit njezina rada jest predanost tome da fizioterapeuti budu prepoznati kao autonomni, visokoobrazovani, kompetentni i odgovorni zdravstveni stručnjaci, s jasno definiranim profesionalnim kompetencijama i odgovarajućim položajem unutar zdravstvenog sustava.
Nakon završetka obrazovanja za fizioterapeuta, Grubišić je kliničku karijeru započela na Klinici za ortopediju Šalata, KBC Zagreb, gdje je stekla kliničko iskustvo koje je snažno utjecalo na njezin kasniji profesionalni rad.
Pionirski korak prema autonomnoj fizioterapijskoj praksi
Jedna od prvih velikih prekretnica u njezinoj profesionalnoj karijeri dogodila se 1990. godine, kada je otvorila „Privatnu praksu fizikalne terapije Mirjana Grubišić“, prvu privatnu praksu fizikalne terapije u Hrvatskoj.
U vrijeme kada autonomna privatna fizioterapijska praksa nije bila uobičajena niti jasno uspostavljena kao model profesionalnog rada, otvaranje prakse zahtijevalo je razgovore i zagovaranje pred Ministarstvom zdravstva kako bi se priznala mogućnost fizioterapeuta da samostalno obavlja djelatnost.
Otvaranjem prve takve prakse Grubišić je učinila pionirski korak prema profesionalnoj autonomiji i otvorila put drugim fizioterapeutima koji su potom željeli osnivati i razvijati vlastite privatne prakse.
Iskustvo privatne prakse snažno je oblikovalo njezin kasniji profesionalni rad. Profesionalna autonomija, pravo fizioterapeuta na samostalno obavljanje djelatnosti i mogućnosti razvoja vlastite prakse postali su trajni prioriteti tijekom njezine karijere.
Zagovaranje Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti
Njezin sljedeći veliki cilj bio je osigurati da profesionalna autonomija više ne ovisi o pojedinačnim iskoracima fizioterapeuta, nego da bude utemeljena na posebnom zakonodavnom okviru za profesiju.
Kao predsjednica Hrvatske udruge fizioterapeuta od 2002. do 2009. godine, Grubišić je imala vodeću ulogu u pokretanju i višegodišnjem zagovaranju donošenja posebnog zakona kojim bi se uredila fizioterapeutska djelatnost.
Proces je uključivao kontinuirani dijalog i pregovore s Ministarstvom zdravstva i drugim državnim institucijama te predstavljanje problema profesije donositeljima odluka. U ožujku 2003. izaslanstvo Hrvatske udruge fizioterapeuta primio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, kojemu su predstavljena pitanja profesionalnog statusa fizioterapeuta i potreba za snažnijim zakonskim uređenjem profesije. Zagovaranje je nastavljeno tijekom 2004. kroz suradnju s Hrvatskim saborom i njegovim nadležnim tijelima.
Ovaj kontinuirani rad kulminirao je velikom profesionalnom prekretnicom: donošenjem Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti 2008. godine.
Zakonom je uspostavljen poseban regulatorni okvir za fizioterapeutsku djelatnost, uključujući odredbe o obrazovanju, uvjetima za obavljanje djelatnosti, profesionalnim pravima i odgovornostima, samostalnom radu i trajnom stručnom usavršavanju, te je stvorena pravna osnova za osnivanje Hrvatske komore fizioterapeuta.
Donošenje Zakona predstavljalo je jedan od najvažnijih koraka u profesionalizaciji fizioterapije u Hrvatskoj i ostvarenje cilja za koji se Grubišić godinama zalagala: jasno definiran i zakonski priznat profesionalni status fizioterapeuta.
Hrvatska komora fizioterapeuta i profesionalna regulacija
Hrvatska komora fizioterapeuta osnovana je 28. siječnja 2009. godine, a Mirjana Grubišić obnaša dužnost predsjednice od njezina osnivanja.
Osnivanje Komore označilo je novu fazu razvoja profesije. Uspostavljen je sustav odobrenja za samostalan rad koja izdaje Komora, zajedno s obveznim trajnim stručnim usavršavanjem.
Odobrenja za samostalan rad obnavljaju se svakih šest godina, uz ispunjavanje uvjeta stručnog usavršavanja.
Profesionalna autonomija time je povezana s profesionalnom odgovornošću: pravo na samostalan rad prati obveza kontinuiranog održavanja i razvoja stručnih kompetencija tijekom cijele karijere fizioterapeuta.
Standardi, kliničke smjernice i fizioterapija utemeljena na dokazima
Važno područje rada Mirjane Grubišić bilo je razvijanje profesionalnih standarda i unapređenje fizioterapije utemeljene na dokazima.
Već početkom 2000-ih nastojala je hrvatskoj fizioterapijskoj zajednici približiti međunarodna stručna i znanstvena dostignuća. Na stručnom skupu održanom u Lovranu 2002. među međunarodnim gostima bila je britanska fizioterapeutkinja i znanstvenica Ann P. Moore, koja je održala predavanje o praksi utemeljenoj na dokazima u fizioterapiji.
Na inicijativu Grubišić izrađeni su Standardi u fizioterapijskoj praksi radi definiranja zahtjeva za kvalitetan i profesionalno odgovoran fizioterapijski rad. Standardi su 2009. dobili suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Daljnji važan korak bila je njezina inicijativa za izradu prvih kliničkih smjernica u fizioterapiji. Grubišić je koordinirala njihovu izradu 2010.–2011., a 2011. bila je urednica publikacije „Kliničke smjernice u fizikalnoj terapiji“. Smjernice su fizioterapeutima pružile stručne preporuke utemeljene na dokazima za niz zdravstvenih stanja.
Unapređenje obrazovanja – od profesionalne prema akademskoj autonomiji
Grubišić je prepoznala da se puna profesionalna autonomija fizioterapije ne može ostvariti bez odgovarajućeg sveučilišnog obrazovnog puta.
Pokrenula je prijedlog prema Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci za nastavak sveučilišnog obrazovanja fizioterapeuta na razini magisterija. Nakon kontinuiranog zagovaranja vertikalne prohodnosti obrazovanja, 2012. pokrenut je sveučilišni diplomski studij fizioterapije, koji je fizioterapeutima omogućio stjecanje akademskog stupnja magistra fizioterapije.
Značenje tog razvoja nadilazilo je uvođenje više akademske kvalifikacije. Diplomsko sveučilišno obrazovanje otvorilo je fizioterapeutima put prema doktorskim studijima, znanstvenom istraživanju i razvoju akademskih karijera.
Time se postupno oblikovao akademski i znanstveni put:
sveučilišno diplomsko obrazovanje → magistar fizioterapije → doktorsko obrazovanje → znanstveno istraživanje → razvoj vlastitog znanstvenog identiteta fizioterapije.
Standard zanimanja Fizioterapeut
Daljnji važan korak u definiranju profesionalnog identiteta fizioterapeuta bila je izrada Standarda zanimanja Fizioterapeut u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Grubišić je pokrenula postupak te je od 2017. do 2020. predsjedala Povjerenstvom odgovornim za izradu Standarda zanimanja Fizioterapeut.
Standard je sustavno definirao ključne kompetencije, profesionalne aktivnosti i zahtjeve profesije. Nakon vrednovanja odobrila su ga nadležna ministarstva te je upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. – daljnje jačanje profesionalne autonomije
Od 2009. Grubišić sudjeluje u radnim skupinama za izradu i izmjene hrvatskog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zagovarajući odgovarajuće pozicioniranje fizioterapeuta i fizioterapije unutar nacionalnog zdravstvenog sustava.
Posebno značajni rezultati ostvareni su tijekom izrade potpuno novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti donesenog 2018. godine.
Kao članica radne skupine zalagala se za jasnije pozicioniranje fizioterapije na različitim razinama zdravstvene zaštite. U konačnom tekstu Zakona fizioterapija je izrijekom uključena u primarnu zdravstvenu zaštitu, a omogućena je i na razini sekundarne zdravstvene zaštite.
Istodobno se zalagala za uklanjanje ograničenja prema kojem je fizioterapeut u privatnoj praksi mogao zaposliti samo jednog zdravstvenog radnika iste struke. Zakon iz 2018. izuzeo je fizioterapeute od tog ograničenja, omogućivši im zapošljavanje više fizioterapeuta i stvarajući uvjete za rast i razvoj privatnih fizioterapijskih praksi.
Ova zakonodavna promjena ima posebno značenje u profesionalnom putu Mirjane Grubišić. Gotovo tri desetljeća dijele otvaranje prve privatne prakse fizikalne terapije u Hrvatskoj 1990. od njezina sudjelovanja u oblikovanju zakonodavnog okvira koji je 2018. proširio mogućnosti budućim generacijama fizioterapeuta da razvijaju i šire vlastite privatne prakse.
Jačanje položaja fizioterapeuta unutar javnog zdravstvenog sustava
Sljedeća faza njezina rada bila je usmjerena na jačanje položaja i dostupnosti fizioterapije unutar javnog zdravstvenog sustava.
Grubišić je pokrenula aktivnosti za uspostavu Mreže za djelatnost fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao dijela Mreže javne zdravstvene službe, s ciljem stvaranja uvjeta da fizioterapeuti samostalnije ugovaraju usluge fizioterapije unutar sustava nacionalnog zdravstvenog osiguranja.
To je predstavljalo daljnji korak prema jačanju profesionalne autonomije fizioterapeuta i njihove izravne uloge u pružanju zdravstvene zaštite.
Fizioterapija kao priznata znanstvena grana
Razvoj diplomskog obrazovanja i pristup doktorskim studijima stvorili su temelj za jedan od najzahtjevnijih projekata u profesionalnoj karijeri Mirjane Grubišić: formalno priznanje fizioterapije kao zasebne znanstvene grane.
Kao predsjednica Hrvatske komore fizioterapeuta, Grubišić je pokrenula i zajedno s partnerima vodila formalni postupak za ostvarenje tog cilja.
Dana 15. listopada 2021. Hrvatska komora fizioterapeuta i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci zajednički su podnijeli formalni zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja fizioterapije kao nove znanstvene grane u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, polju Kliničkih medicinskih znanosti.
Zahtjev su potpisale Mirjana Grubišić, kao predsjednica Hrvatske komore fizioterapeuta, i profesorica Daniela Malnar, kao dekanica Fakulteta zdravstvenih studija.
Zahtjev je bio potkrijepljen opsežnim Elaboratom za uvođenje nove znanstvene grane Fizioterapija, u kojem su obrazloženi znanstveni identitet, predmet istraživanja, metodologija i istraživački potencijal fizioterapije kao autonomne znanstvene i akademske discipline.
Nakon višegodišnjeg postupka pred nadležnim nacionalnim znanstvenim tijelima i promjena zakonodavnog okvira koji uređuje visoko obrazovanje i znanost, ostvaren je povijesni rezultat: 2024. fizioterapija je formalno priznata kao zasebna znanstvena grana (3.02.32) u polju Kliničkih medicinskih znanosti, u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva.
Time je dovršen važan razvojni put započet uspostavom diplomskog sveučilišnog obrazovanja: fizioterapija u Hrvatskoj dobila je formalno priznanje unutar nacionalnog sustava znanstvene klasifikacije.
Fizioterapeuti kao ovlašteni sudski vještaci
Još jedno područje u kojem je Grubišić nastojala proširiti priznatu stručnu ulogu fizioterapeuta bilo je sudsko vještačenje u području fizioterapije i rehabilitacije.
Godine 2023. pokrenula je aktivnosti kako bi se fizioterapeutima omogućilo stjecanje statusa ovlaštenih sudskih vještaka. Hrvatska danas ima prve ovlaštene sudske vještake fizioterapeute, među kojima je i sama Grubišić, čime je stvoren temelj za daljnji razvoj fizioterapijskog vještačenja u sudskim postupcima te za buduću edukaciju i mentoriranje dodatnih fizioterapeuta sudskih vještaka.
Međunarodno profesionalno djelovanje
Međunarodna profesionalna suradnja kontinuirani je dio karijere Mirjane Grubišić.
Od 2003. predstavlja Hrvatsku kao delegatkinja na skupštinama tadašnje World Confederation for Physical Therapy (WCPT), danas World Physiotherapy, te redovito sudjeluje na povezanim svjetskim kongresima fizioterapije.
Kroz više od dva desetljeća međunarodnog djelovanja povezivala je razvoj hrvatske fizioterapije s europskim i globalnim profesionalnim, obrazovnim i znanstvenim kretanjima.
Njezino međunarodno djelovanje nije se ograničavalo na sudjelovanje na događanjima u inozemstvu. Radila je na dovođenju međunarodnih stručnjaka, profesionalnih standarda i vodećih fizioterapijskih stručnjaka u Hrvatsku te na povezivanju hrvatske fizioterapijske zajednice s kolegama diljem Europe i svijeta.
Jedan od primjera bila je međunarodna konferencija „Professional Issues and Challenges in Physiotherapy“, održana u Zagrebu 2017. u suradnji s predstavnicima Europske regije tadašnjeg WCPT-a.
Profesionalno, uredničko i javno djelovanje
Uz institucionalni i regulatorni rad, Grubišić je kontinuirano uključena u profesionalno obrazovanje i komunikaciju unutar fizioterapijske zajednice.
Od 2002. do 2015. bila je urednica časopisa Fizioterapija. Godine 2003. uredila je „Vodič za usklađivanje fizioterapeutske profesionalne edukacije prema standardima Europske unije“, a 2011. bila je urednica publikacije „Kliničke smjernice u fizikalnoj terapiji“.
Sudjelovala je u organizaciji brojnih nacionalnih i međunarodnih stručnih skupova i kongresa te održavala predavanja o profesionalnim, zakonodavnim i zdravstveno-političkim pitanjima koja utječu na fizioterapiju.
Od 2009. također je članica Savjeta za zdravlje Grada Zagreba, gdje zagovara razvoj i dostupnost fizioterapije.
Profesionalni doprinos i trajni utjecaj
Profesionalna karijera Mirjane Grubišić pokazuje trajnu povezanost kliničke prakse, profesionalne autonomije, zakonodavstva, regulacije, obrazovanja, znanosti i međunarodnog djelovanja.
Od otvaranja prve privatne prakse fizikalne terapije u Hrvatskoj 1990., preko višegodišnjeg zagovaranja koje je dovelo do donošenja Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti 2008., osnivanja Hrvatske komore fizioterapeuta, razvoja profesionalnih standarda i kliničkih smjernica, unapređenja sveučilišnog diplomskog obrazovanja, definiranja Standarda zanimanja Fizioterapeut, promjena uvedenih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. i jačanja položaja fizioterapeuta u javnom zdravstvenom sustavu, do pokretanja postupka koji je rezultirao formalnim priznanjem fizioterapije kao zasebne znanstvene grane 2024., njezin je rad dosljedno bio usmjeren na pretvaranje potreba profesije u trajne sustavne promjene.
Dvije razvojne putanje posebno jasno oslikavaju taj utjecaj.
Prva se proteže od otvaranja prve privatne prakse fizikalne terapije u Hrvatskoj 1990. do zakonodavnih promjena iz 2018. koje su proširile mogućnosti budućim generacijama fizioterapeuta za razvoj i širenje vlastitih privatnih praksi.
Druga se proteže od razvoja sveučilišnog diplomskog obrazovanja i pristupa doktorskim studijima do formalnog priznanja fizioterapije kao zasebne znanstvene grane 2024. godine.
Obje odražavaju temeljnu značajku njezina profesionalnog vodstva: ne samo ostvariti pojedinačnu promjenu, nego stvarati strukture i mogućnosti koje trajno ostaju na raspolaganju profesiji i budućim generacijama fizioterapeuta.
Njezin profesionalni doprinos stoga se ne mjeri prvenstveno duljinom službe ili funkcijama koje je obnašala, nego promjenama koje su postale ugrađene u hrvatski profesionalni, obrazovni, regulatorni, znanstveni i zdravstveni sustav – te mogućnostima koje su te promjene stvorile za generacije fizioterapeuta koje dolaze.